Posljednja izmjena 25/02/21 by Ivan Palijan

Zameo ih vjetar” je epska melodrama koja prikazuje život i odnose na južnjačkim plantažama u predvečerje, za vrijeme i nakon Američkog građanskog rata je nekritička prema robovlasništvu koje je činilo okosnicu južnjačkog socio-ekonomskog sustava. Glavni junaci su pogonjeni romantičnim strastima, manama u karakteru i obavezama koje im nameće društveni sustav, nečim tako tipičnim za beletristiku 19. stoljeća. No, nemoguće je danas gledati film i ne čuditi se kako unatoč svim simbolima i praktičnim prikazima robovlasništva, ono u filmu nema osude. Ratne trube ponosno sviraju, u daljini se čuje tutnjava topova i muškarci smjelo koračaju u borbu kako bi obranili svoj način života, a nigdje se ne spominje neodrživost sustava zbog kojeg je taj sukob počeo. I danas „Zameo ih vjetar“ djeluje spektakularno, spektakularni su bili troškovi snimanja, izrade scenografije, izrade kostima i najma glumaca i statista koji će ih nositi. Kada uračunamo inflaciju, „Gone with the Wind“ je film s najvećom zaradom u povijesti. Nakon originalnog prikazivanja još je nekoliko puta uspješno bio u distribuciji.


Gone with the Wind (1939) Drama, History, Romance | 238min | 17 January 1940 (USA) 8.1
Director: Victor Fleming, George CukorWriter: Margaret Mitchell, Sidney HowardStars: Clark Gable, Vivien Leigh, Thomas MitchellSummary: Scarlett is a woman who can deal with a nation at war, Atlanta burning, the Union Army carrying off everything from her beloved Tara, the carpetbaggers who arrive after the war. Scarlett is beautiful. She has vitality. But Ashley, the man she has wanted for so long, is going to marry his placid cousin, Melanie. Mammy warns Scarlett to behave herself at the party at Twelve Oaks. There is a new man there that day, the day the Civil War begins. Rhett Butler. Scarlett does not know he is in the room when she pleads with Ashley to choose her instead of Melanie. Written by Dale O'Connor <daleoc@interaccess.com>

Photos


See all photos >>


Gone with the Wind / Zameo ih vjetar (1939., Victor Fleming, George Cukor, Sam Wood)

Unatoč tretiranja robovlasništva i rasizma kao neosporivih činjenica i temelja na kojima je izgrađena suvremena Amerika, smatra se da je i prvi film koji je Afroamerikancima dao priliku da igraju i glume nešto nalik na osobe. Hattie McDaniel je za svoju ulogu kućnog roba nagrađena Oscarom i zarađivala je u to vrijeme daleko više nego li su Crnci u segregiranoj Americi zarađivali. Film je staromodan u svakom pogledu, svjetonazorski i tematski. No, ako možemo preći preko toga i uzmemo u obzir da roman prema kojem je nastao i viktorijanska literatura kojom je inspirirana ionako tretira klasne (ili rasne) razlike kao činjenicu, a pogotovo razlike između glavnih i sporednih likova. Sudbine glavnih likova su ono što čine srž priče. Sporedni likovi i pozadina zbivanja, kako god spektakularna bila su ti samo kako bi postavili scenu. Strasti i motivacije glavnih likova su ono što čini priču, a one, kada su univerzalne, tjeraju nas da nam bude stalo do likova, unatoč njihovim manama i, zapravo, lošem karakteru,, da zaboravimo na sve ostalo i da četiri sata spektakla prođe relativno bezbolno.

Rating: 5 out of 5.


Napiši prvi komantar

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.