Posljednja izmjena 03/04/21 by Ivan Palijan
Sluškinjina priča“ je noćna mora u kojoj su žene svedene na svaki rodni stereotip. Njihovo je mjesto pokraj i ispod muškarca, one su tu samo da služe u domaćinstvu i rađaju djecu. Nemaju pravo posjedovati imovinu, baratati novcem, čitati, niti čak na vlastito ime. Svaki je prekršaj brutalno kažnjen, ultimativno i smrću. Danas se roman Margaret Atwood, kada je dobio uspješnu, popularnu i predugu ekranizaciju, čita na drugačiji način. Teokratska diktatura budućnosti iz romana „Sluškinjina priča“ imala je svoje proponente i u prošlosti, njene konture se nalaze u idejama religijskog pokreta koji je počeo preuzimati američke konzervativce 1970-ih. Danas ih je preuzeo i čini se kako bi mnogi bili zadovoljni teokratskom diktaturom, jer bi samo njome sačuvali svoje „vrijednosti“ i „način života“.
4.1 rating based on 2.196.164 ratings (all editions)
ISBN-10:
ISBN-13:
Goodreads: 45864574
Author(s):Publisher: Houghton Mifflin Harcourt
Published: 5//2019
The Handmaid’s Tale is a novel of such power that the reader will be unable to forget its images and its forecast. Set in the near future, it describes life in what was once the United States and is now called the Republic of Gilead, a monotheocracy that has reacted to social unrest and a sharply declining birthrate by reverting to, and going beyond, the repressive intolerance of the original Puritans. The regime takes the Book of Genesis absolutely at its word, with bizarre consequences for the women and men in its population.
The story is told through the eyes of Offred, one of the unfortunate Handmaids under the new social order. In condensed but eloquent prose, by turns cool-eyed, tender, despairing, passionate, and wry, she reveals to us the dark corners behind the establishment’s calm facade, as certain tendencies now in existence are carried to their logical conclusions. The Handmaid’s Tale is funny, unexpected, horrifying, and altogether convincing. It is at once scathing satire, dire warning, and a tour de force. It is Margaret Atwood at her best.
--hmhbooks.com
Vrijednosti i način života o kojima se radi su, zapravo, pravo bijelog muškarca da zadrži svu moć u svojim rukama, kod kuće, na poslu i u društvu. Ta percepcija prava je zaogrnuta u nacionalne ili religijske ideje, ali u svojoj osnovi se radi samo o tome. Neprijatelji su im svi koji nisu oni, drugog spola i druge rase. S obje strane Atlantika žene mogu dobiti istaknute pozicije, poput Phyllis Schlalfly koja je predvodila žensku konzervativnu kontrarevoluciju usred drugog vala feminističkog pokreta 1960-ih i 1970-ih ili Željke Markić, vlasnice tvrtke za testiranje lijekova, hrvatske prevoditeljice Johna Grishama i suosnivačice pokreta U Ime obitelji za koji ne znamo je li se ikada pobrinuo za neku obitelj. Frontovi koje taj široki pokret za pravo bijelog muškarca na moć otvara su široki, ali uvijek samo na mjestima gdje ta moć dolazi u pitanje. Imigracija može dovesti do toga da bijelci postanu manjina. Isto kao i planiranje obitelji, jer sve države svijeta s bjelačkom većinom imaju negativni prirodni prirast. Istospolne veze potpuno uklanjaju tradicionalni položaj muškarca iz priče, bez obzira na spol partnera. Iz istih razloga su nedopustive jednake plaće muškaraca i žena, liberalna demokracija, radnička prava i bilo kakva ideja ili pokret koji bi moć izbacili iz ruku onih na vrhu društvene piramide, a to su bijeli muškarci.
Gilead je teokratska diktatura po njihovoj mjeri. Vlast i moć su u rukama muškaraca, štoviše, religijskih fanatika i vojnih zapovjednika. Naravno, u takvom društvu ništa nema smisla i ono ne vodi nikuda. Puno je dvoličnosti, korupcije i pokvarenosti. Priča je ispričana iz budućnosti u kojoj je ta diktatura prošlost. glavna junakinja Offred je nesigurni pripovjedač, a završno poglavlje je pisano iz vizure povjesničara koji kaže da ne vjeruje da su se stvari baš tako dogodile. Za razliku od glavnog junaka Orwellove „1984“, kojom svaki roman spekulativne fikcije nakon njega mora biti inspiriran, Offred ima emocije. One su ono što joj daje moć da nastavi dalje živjeti u situaciji u kojoj je njena egzistencija svedena na onu rasplodne životinje. Nešto što niti životinja ne zaslužuje. Žene (a i muškarci, iako oni to ne smiju priznati, jer im to oduzima moć) u tom svijetu su uglavnom postale sterilne uslijed zagađenja i bolesti pa one rijetke koje to nisu, a imale su prije toga vanbračne partnere ili druge brakove, po kazni budu dodijeljene kao „sluškinje“ moćnim zapovjednicima kako bi im rađale djecu, jer njihove žene to ne mogu. Bizaran mjesečni ritual koji podsjeća na seks u kojem su svi obučeni, a sluškinja leži na ženi dok je muškarac pokušava oploditi ogoljuje jalovost te ideje o moći, jer jedinu moć ovdje ima sluškinja. Samo ona je u stanju dati novi život. Offred će svoju snagu i moć početi prepoznavati i u odnosima s drugima, te ju koristiti kako bi planirala svoj bijeg.
„Sluškinjina priča“ je prvi distopijski roman pisan iz ženske perspektive koji obrađuje desničarske konzervativne kršćanske trendove koji su 1980-ih utjecali na društvo i politiku Zapada. Zamišlja, ne bez satiriziranja, svijet kakav bi bio kada bi oni zavladali. Vladavina Donalda Trumpa pokazala je kako to izgleda kada zavladaju u demokraciji. Demontiranje mehanizama demokracije je siguran put u diktaturu.
Napiši prvi komantar