Posljednja izmjena 20/02/21 by Ivan Palijan
Peter Jackson je postavio standard za stvaranje svjetova i epsko pripovijedanje na ekranima 21. stoljeća. Bez njegove trilogije „Gospodar prstenova“ ne bi bilo niti Marvel Cinematic Universe, niti serije „Igra prijestolja“. Kažemo da je to njegova trilogija, jer iako se temelji na još jednom temeljnom djelu, Tolkienovoj trilogiji „Gospodar prstenova“ kojim se počeo razvijati žanr mača i magije, napravio je svijet i priču koju mogu razumjeti i oni koji nisu čitali knjige. Tada ovakvi grandiozni projekti još nisu postojali. Tri su filma snimljena odjednom u periodu o godine i pol sa troškovima od negdje 300 milijuna dolara. Prikazivani su godinu za godinom u božićnim sezonama 2001-2003., zaradili preko 3 milijarde tadašnjih dolara, hrpu prestižnih nominacija i nagrada, te pohvala kritičara. Naravno, to ništa ne treba čuditi niti površnog promatrača zbivanja u industriji. „Gospodar prstenova“ je produkcijski, tehnički i kreativno trijumf, khm, volje jednog čovjeka i vojske suradnika koja ga je fanatično podržavala kako bi nešto napravio kako valja.
Photos
See all photos >>
Uvučeni smo u svijet Međuzemlja od prve scene u kojoj Bilbo Baggins, junak „Hobbita“ u svom Shireu slavi stoti rođendan. Nevini je to početak velike pustolovine na pozadini Rata za prsten u koju će, osim njegovog nećaka Froda koji je naslijedio kobni prsten, biti uključeno još nešto hobita, te ljudi, patuljci, vilenjaci i čarobnjaci. Sudbina malih ljudi na pozadini velikih svjetskih zbivanja nikada nije shvaćena ovako doslovno. I dok su negativci zli, a čudovišta strašna, junaci imaju prilike hodati i po sivoj zoni u koju ih uvlači svemoćni prsten. Što su sve spremni učiniti da se dočepaju onoga i ostvare ono što žele? Može li apsolutna moć apsolutno pokvariti? To su pitanja koje Jackson vješto žonglira zajedno s mačevima, sjekirama, strelicama, munjama, vatrenim loptama i ledenim vihorima.
Napiši prvi komantar