Posljednja izmjena 26/04/21 by Ivan Palijan

Folklore“ je još jedan od albuma Taylor Swift koji briše granice između glazbenih žanrova, između mainstreama i indieja, između glazbe napravljenu za fanove i one napravljene za sebe… Osim što to ponovo nije tako. Taylor Swift je solidna autorica pjesama koja jako dobro kontrolira ono što radi i koju glazbena industrija zna upakirati za potrebe mainstream publike čiji se fokus neprestano mijenja. Album je nastao usred pandemije u kojoj svi imamo vremena za introspekciju pa i njen „introspektivni“ album prati i ovaj trend. U najboljem je slučaju prvi korak u zrelost 31-godišnje kantautorice.

Naziv „Folklore“ ima više konotacija, prije svega, naslov nas treba navesti kako je ovo njen iskorak u folk glazbu pa su ga kritičari svrstavali u razne folk oblike, poput indie-folk, alt-folk ili electro-folk. Na jednoj pjesmi joj gostuje cijeli Bon Iver, čijem imidžu odgovara sve navedeno, od folk do electro prema zadnjem njihovom projektu. Glavni producent albuma je utemeljitelj i gitarist The National, Aaron Dessner. K tome, folklor je njezin vlastiti. Album je konceptualan, naracije, teme i motivi se isprepliću među pjesmama, neke i na prethodne albume. Sve to stvara dodatak njezinom postojećem univerzumu. Album je nastao u izolaciji, sa suradnicima je Taylor Swift komunicirala digitalno, a doma si je napravila studio. Ovaj način rada je dio i njenog nepovjerenja prema glazbenoj industriji, jer je njena izdavačka kuća prodala mastere svih njenih albuma do ovog investicijskoj tvrtki koja nema veze s glazbom. Nakon toga počela je s ponovnim snimanjem svih albuma u svojoj verziji. Stoga, melankolija, žaljenje za prošlim vremenima, tuga za onima kojih nema i opća sjeta prevladavaju kao osnovna raspoloženja kod autorice kod koje smo navikli na poletni country ili pop.

„Folklore“ je svejedno pop album, bez obzira na raspoloženje, aranžmane i orkestracije, Omogućio je Taylor Swift da dobije svog trećeg Grammyja od osam objavljenih albuma i dopre do šire publike nego ikad.