Blade Runner poster

Posljednja izmjena 20/04/21 by Ivan Palijan

Sa svojim kulturnim utjecajem koji se nastavlja i desetljećima nakon premijere „Blade Runner“ je postao više od filma. On je referenca za svaku vizualnu distopijsku naraciju nakon njega, te ogledalo u kojem se odražava naša humanost i uspješnost kao vrste živih bića. Budućnost koju prikazuje je već prošla, tehnološki napredak nije išao u tom smjeru. No, dehumanizacija, nedostatak empatije, svemoć korporacija i uništenje prirodnih resursa su proročanski prisutni. „Blade Runner“ funkcionira na bogatstvu dramaturških i narativnih razina. On je klasični film noir u kojem su utkane filozofske i religijske teme iz znanstvenofantastičnih romana.


Blade Runner (1982) Action, Sci-Fi, Thriller | 117min | 25 June 1982 (USA) 8.1
Director: Ridley ScottWriter: Hampton Fancher, David Webb PeoplesStars: Harrison Ford, Rutger Hauer, Sean YoungSummary: In the early twenty-first century, the Tyrell Corporation, during what was called the Nexus phase, developed robots, called "replicants", that were supposed to aid society, the replicants which looked and acted like humans. When the superhuman generation Nexus 6 replicants, used for dangerous off-Earth endeavors, began a mutiny on an off-Earth colony, replicants became illegal on Earth. Police units, called "blade runners", have the job of destroying - or in their parlance "retiring" - any replicant that makes its way back to or created on Earth, with anyone convicted of aiding or assisting a replicant being sentenced to death. It's now November, 2019 in Los Angeles, California. Rick Deckard, a former blade runner, is called out of retirement when four known replicants, most combat models, have made their way back to Earth, with their leader being Roy Batty. One, Leon Kowalski, tried to infiltrate his way into the Tyrell Corporation as an employee, but has since been able to escape. ... Written by Huggo

Photos


See all photos >>


Blade Runner poster
Blade Runner / Istrebljivač (Ridley Scott, 1982.)

Iz predloška „Sanjaju li androidi električne ovce?“ Philipa K. Dicka su preuzeti motivi genetičkog inžerenjerstva, te motivi iz Biblije (poput potopa i Noine arke) i klasične grčke tragedije (junaci koji propadaju zbog vlastite oholosti) na koje se on naslanja. Tehnologija je ta koja nam oduzima ljudskost i koja nam uništava okoliš. Nju pogoni pohlepa i oholost, uvjerenje da kapitalizam može iskorištavati ljude i svijet do beskraja. Na Zemlji nema više ništa prirodno, životinje su genetske imitacije proizvedene u laboratoriju, ljudi okolo hodaju kao zombiji, odlazak na druge planete se predstavlja kao nagrada. Na Zemlju se vraća skupina replikanata koja traži odgovore o svome postojanju. Oni pokazuju veću ljudskost od svakog ljudskog lika u filmu. Harrison Ford je tu kao Deckard, plaćenik koji radi za policiju San Francisca kao tragač i ubojica replikanata koji se ilegalno vraćaju. Do kraja filma sumnjamo u to da je on također replikant, na što nas navodi i njegova rastuća empatija prema svemu što se doima živim. Ford je ovim likom zatvorio popis na najdojmljivijem trijumviratu glavnih likova u povijesti kinematografije, jer je prije toga bio Han Solo i Indiana Jones. Martin Freeman je bio, recimo, tek Arthur Dent, Dr. Watson i Bilbo Baggins.



„Blade Runner“ zahvaljujući svojoj kompleksnosti ostaje vrijedan sve ove godine. U njemu su sadržani prošlost, sadašnjost i budućnost čovječanstva. Vidimo greške koje je čovječanstvo činilo u prošlosti, nemogućnost života samima sa sobom u sadašnjosti i tajnovitu budućnost koja se negdje valja na tamnom horizontu.

Rating: 5 out of 5.


Napiši prvi komantar

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.