Posljednja izmjena 17/06/21 by Ivan Palijan
Albert Camus je napisao svoju dužu novelu „Stranac“ kako bi izrazio svoju ranije formiranu filozofiju apsurda. Izdana je u manjoj nakladi usred nacističke okupacije Francuske. Filozofija koja je nastala nakon percipiranog sukoba između čovjeka koji traži smisao svoga postojanja i svijeta koji mu to odbija dati je našla plodno okruženje usred najvećeg krvoprolića u povijesti i svih ostalih strahota koje su ga pratile. U njoj je njegov junak Mersault ravnodušan prema svijetu koji ga zbog toga osuđuje na smrt. U jednom slučajnom sukobu na plaži ubija Arapa, a na suđenju je glavni argument optužbe kako nije plakao na sprovodu svoje majke. Zbog toga biva osuđen na smrt.
![](https://i.gr-assets.com/images/S/compressed.photo.goodreads.com/books/1711471767l/15688._SY160_.jpg)
4.0 rating based on 1.226.843 ratings (all editions)
ISBN-10: 2070360024
ISBN-13: 9782070360024
Goodreads: 15688
Author(s): Publisher: Gallimard
Published: 1/4/2016
«Quand la sonnerie a encore retenti, que la porte du box s'est ouverte, c'est le silence de la salle qui est monté vers moi, le silence, et cette singulière sensation que j'ai eue lorsque j'ai constaté que le jeune journaliste avait détourné les yeux. Je n'ai pas regardé du côté de Marie. Je n'en ai pas eu le temps parce que le président m'a dit dans une forme bizarre que j'aurais la tête tranchée sur une place publique au nom du peuple français.»
L'étranger est le premier roman d'Albert Camus, Prix Nobel de littérature en 1957.
![Albert Camus Stranac naslovnica](https://www.superextrazona.eu/wp-content/uploads/2021/05/Stranac.jpg)
Radnja se zbiva u Francuskom Alžiru u kojem je Camus rođen i u kojem je odrastao, u Pariz se preselio 1940., baš prije nacističke invazije. Alžir je u o vrijeme bio francuska kolonija s sa svakim desetim stanovnikom europskog porijekla koji je tamo rođen. Tenzije i kolonijalna vlast su dovele kasnije do Alžirskog rata (1954.-1962.), alžirske nezavisnosti i pada francuske Pete republike. Camus je cijeli život bio socijalist (koji je kritizirao SSSR zbog totalitarizma) i moralist, ali ga je, prije politike, zanimao čovjekov položaj u svijetu. Nemogućnost realizacije smisla i slobode, osjećaj sputanosti svijetom, te ravnodušnost kojom se nadvladava frustracija je u srži smisla „Stranca“. Iako, s time treba biti oprezan, Camus je više od svega filozof, pa su neke stvari napisane i opisane samo kako bi se dokazala završna teza. Mersaultova seksualna veza s kolegicom s posla bi se, tako, mogla protumačiti kao čežnja za intimnošću, želja za realizacijom ljubavnog odnosa koji bi životu dao smisao. No, na kraju ona ga ne može posjetiti više od jednom prije smaknuća, jer mu nije supruga. Svijet prepoznaje i daje samo formu, ne poznaje suštinu.
„Stranac“ Alberta Camusa je apsurdističku filozofiju stavio u fokus svijeta koji je bio dio konflikta koji je filozofiju i stvorio. Camus je kasnije dobio i Nobelovu nagradu kao potvrdu njegove važnosti za humanističku misao. Je li tim potvrdama autor dobi potvrdu smisla barem svoga djela. To ne bi bio apsurdizam kada bismo rekli da jest. Jer, u svojim pogledima na Alžirski rat je dobio pogrde iste te javnosti, zalažući se za multikulturalni Alžir i dijalog zaraćenih strana, što niti jedna od njih nije željela. Kao što bi Camus rekao objašnjavajući „Stranca“, ako ne igraš njihovu igru, osudit će te na smrt.
Napiši prvi komantar